Google i Yahoo

Hoćemo li imati pristup internetu?

Nazivi popularnih internetskih tražilica Google i Yahoo (nominativ) u genitivu glase: Googlea i Yahooa. Yahoo se u instrumentalu piše: Yahoom; u hrvatskome jeziku, naime, ne bilježimo tri ista glasa (nepravilno je napisati: Yahooom). Posvojni su pridjevi za navedene riječi: Googleov i Yahoov. Navedene nazive nije potrebno kositi (u ovome je tekstu tako napisano radi preglednosti) niti stavljati pod navodnike.

INFOPULT

– Hrvatski pravopis. 2013. Ur. Jozić, Željko. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Zagreb.

Egzotizmi

Je li riječ o egzotizmu?

Egzotizmi, riječi koje označuju posebnosti pojedinih naroda, ne pišu se izvorno, nego prilagođavaju pravilima hrvatskoga jezika: čili, kapučino, kroasan, lazanje, mafin, njoki, papaja, sangrija, sendvič, suši, špageti, tekila… Izuzetak je riječ pizza koja se u hrvatskome jeziku, prema novome pravopisu (Hrvatski pravopis objavljen 2013. godine), piše izvorno i kosim slovima: pizza-bar, pizza-majstor, pizzeria (G pizzerije)…

INFOPULT

– Hrvatski pravopis. 2013. Ur. Jozić, Željko. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Zagreb. 

Zaspati i zasuti

Kad Rijeka zaspi

Zaspati i zasuti dvije su riječi različita značenja. Do miješanja dolazi prilikom konjugacije. Prezent glagola zaspati glasi: zaspim, zaspiš, zaspi, zaspimo, zaspite, zaspe; a glagola zasuti: zaspem, zaspeš, zaspe, zaspemo, zaspete, zaspu.

INFOPULT

– Zaspati. Hrvatski jezični portal.

– Zasuti. Hrvatski jezični portal.

Imena država

Zastava Lijepe Naše (perifrazno ime) i Europske unije

Imena nekadašnjih i sadašnjih država te njihovih državotvornih sastavnica pišu se velikim početnim slovom, kao i ostale riječi u imenima (osim prijedloga i veznika). Navest ćemo neke od njih: Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske, Država Vatikanskoga Grada, Istočno Rimsko Carstvo, Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika…

Također, na isti se način pišu i perifrazna imena država (te naseljenih mjesta ili kontinenata) ako uz njih ne stoji naziv na koji se perifraza odnosi:  Lijepa Naša (Hrvatska), Zemlja Izlazećega Sunca (Japan), Zeleni Otok (Irska)… Naizgled jednostavno, ali često nismo sigurni je li riječ o perifraznim imenima.

Budući da Europska unija nije ime države, riječ unija piše se malim slovom.

INFOPULT

– Hrvatski pravopis. 2013. Ur. Jozić, Željko. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.Zagreb. 24–25.

Vrata

Nad vratima hotela

Imenica vrata ima oblik samo za množinu (pluralia tantum) i srednjega je roda. Deklinira se na sljedeći način: N vrata, G vrata, D vratima, A vrata, V vrata, L vratima, I vratima.

U književnosti se često koristi arhaizam dveri, imenica ženskoga roda koja, također, ima samo množinski oblik.

INFOPULT

– Vrata. Hrvatski jezični portal.

– Dveri. Hrvatski jezični portal.

Prefiksoidi (eko-, solo-, video- itd.)

Čime se bave astrofizičari?

Prefiksoidima tvorimo nove riječi u hrvatskome jeziku. One se pišu bez spojnice, primjerice: astrofizičar, autoškola, aviokarta, diskoklub, soloigrač, ekoselo, ekstradobit, enogastroponuda, eurozona (razg.), fotorevija, infopult, kriptodepresija, kvazidemokrat, superbaka (razg.), turbofolk, ultrabogat, videodistribucija, zoofarma, žiroračun…

INFOPULT

– Hrvatski pravopis. 2013. Ur. Jozić, Željko. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Zagreb.

McDonald's i Coca-Cola

Jučer sam bio u McDonald'su.

Naziv lanca brze prehrane McDonald's u genitivu glasi: McDonald'sa, a  posvojni pridjev: McDonald'sov. Popularno gazirano piće Coca-Cola u genitivu se piše: Coca-Cole, a posvojni je pridjev: Coca-Colin. Navedeni se nazivi ne pišu kosim slovima (u ovome je tekstu tako napisano radi preglednosti) niti stavljaju pod navodnike.

INFOPULT

– Hrvatski pravopis. 2013. Ur. Jozić, Željko. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Zagreb.

Drvo

Imenica drvo ima dva značenja. Može se odnositi na stablo ili na građu koja se dobiva njegovom obradom. Do problema dolazi jer se deklinira na različite načine, ovisno o značenju.

Sakrio se iza drveta.

drvo (stablo) 

– jd. N drvo, G drveta, D drvetu, A drvo, V drvo, L drvetu, I drvetom

– mn. N drveta, G drveta, D drvetima, A drveta, V drveta, L drvetima, I drvetima

– zbirna imenica: drveće

drvo (građa) 

– jd. N drvo, G drva, D drvu, A drvo, V drvo, L drvu, I drvom

– mn. N drva, G drva, D drvima, A drva, V drva, L drvima, I drvima

– zbirna imenica: drvlje

INFOPULT

– Šćuric, Dejana. 2013. Od drveta do drva. Bujica riječi. .

– Drvo. Hrvatski jezični portal.

Camus, Camusjev/Camusov, kamijevski

Prezime slavnoga francuskog književnika Alberta Camusa po novome se pravopisu može deklinirati na dva načina. Ispravni su oblici u genitivu Camusja i Camusa, a u instrumentalu Camusjem i Camusom. Posvojni pridjev također ima dva oblika: Camusjev i Camusov. Odnosni je pridjev izveden od prezimena književnika kamijevski.

Glavni se junak poznatoga Camusova djela zove Mersault. U genitivu njegovo prezime glasi: Mersaulta. Posvojni je pridjev Mersaultov (G Mersaultova). Njegova se djevojka zove Marie (u originalu, ovisno o prijevodu). Sklanjaju se samo strana ženska imena koja završavaju na –a. Ispravno je stoga u genitivu pisati Marie. U djelu se pojavljuju Arapi, a u jednini je ispravno napisati samo Arapin i Arapkinja. Oblici su posvojnih pridjeva navedenih riječi Arapinov (G Arapinova) i Arapkinjin (G Arapkinjina).

INFOPULT

– Hrvatski pravopis. 2013. Ur. Jozić, Željko. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Zagreb.

Koji/kojega

Došao je autobus koji sam dugo čekao.

Jedna od najčešćih pogrešaka u esejima na državnoj maturi, ali i u brojnim stručnim tekstovima, pisanje je nepravilnoga oblika zamjenice koji za neživo u akuzativu (često se pogrešno piše kojega). Navedeni se oblik  kojega u akuzativu treba koristiti isključivo za živa bića. 

Ispravno je napisati Držić je književnik kojega valja čitati. Kako je riječ o živome biću (književniku Marinu Držiću), koristi se oblik kojega.

U rečenici To je roman koji valja čitati. zamjenica koji također je u akuzativu, ali se odnosi na neživo (roman).

Ispravne rečenice:

Držić je književnik kojega valja čitati.

To je roman koji valja čitati. (Netočno: To je roman kojega valja čitati.)

INFOPULT

– Hudeček, Lana; Mihaljević, Milica. Koji/kojeg. Hrvatski na maturi. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

Edgar Allan Poe, edgaralanpoovski, Poeov

Poeov Crni mačak
omiljena je srednjoškolska lektira.

Deklinacija imena američkoga pjesnika Edgara Allana Poea (jedini ispravan oblik u genitivu) također učenicima predstavlja problem. Njegovo ime u nominativu glasi: Edgar Allan Poe. Odnosni je pridjev edgaralanpoovski, a posvojni Poeov.

INFOPULT

– Hrvatski pravopis. 2013. Ur. Jozić, Željko. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Zagreb.

Janko Polić Kamov, Polić-Kamovljev, polićkamovljevski

Skulptura Janka Polića Kamova u Rijeci

Janko Polić Kamov, autor zbirki pjesama Psovka i Ištipana hartija, veliko je ime hrvatske književnosti. Njegovo je ime, osim u enciklopedijama, zapisano i u pravopisima. Naime, često se pogrešno deklinira. Jedini je ispravan oblik u genitivu Janka Polića Kamova. Posvojni je pridjev Polić-Kamovljev ili samo Kamovljev (genitiv: Polić-Kamovljeva romana ili Kamovljeva romana). Odnosni je pridjev izveden od prezimena Polić Kamov polićkamovljevski.

INFOPULT

– Hrvatski pravopis. 2013. Ur. Jozić, Željko.Institut za hrvatski jezik i jzikoslovlje. Zagreb.

Zanaglasnice/enklitike

Zanaglasnice ili enklitike nenaglašene su riječi koje se vezuju za riječi koje im prethode te s njima čine naglasnu cjelinu. Zanaglasnice mogu biti zamjeničke (nenaglašeni oblici osobnih zamjenica i povratne zamjenice sebe/se: me, te, ga, ju/je...), glagolske (sam, si, je, smo, ste, su; ću, ćeš, će, ćemo, ćete, će; bih, bi, bi, bismo, biste, bi) ili je riječ o čestici li.

Zanaglasnice ne predstavljaju problem samo učenicima, s njima se muče i stručnjaci (nastavnici, novinari, lektori...). Potrebna je velika koncentracija kako u pisanju ne bi došlo do pogreške.

Zanaglasnica, prema jezikoslovcima, stoji iza prve naglašene riječi u rečenici, npr. Zoranić je napisao „Planine‟. Problem je kada subjektu prethodi atribut ili apozicija. Tada bi trebalo napisati, npr.: Naš je Zoranić napisao „Planine‟. Zanaglasnice u takvim slučajevima ne moraju biti na drugome mjestu u rečenici, ali se moraju nasloniti na naglašenu riječ. Ispravna je stoga i rečenica: Naš Zoranić napisao je „Planine‟. Jednako tako pisat će se i: Petar Zoranić napisao je „Planine‟. Jedino je neispravno: Naš Zoranić je napisao „Planine‟. Oblik Petar je Zoranić napisao „Planine‟. stilski je obilježen, ali također ispravan.

Zanaglasnica ne može doći iza stanke u rečenici (zareza, zagrade...), npr. Petar Zoranić, autor djela „Planine‟, je rođen u Zadru. Ispravno je napisati: Petar Zoranić, autor djela „Planine‟, rođen je u Zadru.

U govorenome jeziku prilično je teško pridržavati se ovih pravila, a u književnoumjetničkome stilu ona se često i svjesno krše. Katkad je takvo pravilo teško provesti i u znanstvenim tekstovima. Rečenica Petar Zoranić pisac je. zvuči neobično, Petar je Zoranić pisac. stilski je obilježeno, a Petar Zoranić jest pisac. djeluje kao isticanje navedene tvrdnje. Često se stoga kod sličnih primjera u tekstovima (tj. jednostavnim rečenicama) javlja oblik u kojem je zanaglasnica na trećem mjestu: Petar Zoranić je pisac.

INFOPULT

– gramatike hrvatskoga jezika

Dostojevski, Dostojevskijev, dostojevskijevski i Raskoljnikov, Raskoljnikovljev

Fjodor Mihajlovič Dostojevski, ruski realist, autor je književnih klasika Idiot, Braća Karamazovi, Zločin i kazna... Učenici često muku muče s deklinacijom njegova prezimena. Riječ je o poimeničenom pridjevu koji u genitivu možemo koristiti uz imenicu (npr. romana Fjodora Mihajloviča Dostojevskoga). Naravno, moguće je koristiti i posvojni oblik Dostojevskijev (npr. Dostojevskijeva romana). Odnosni je pridjev izveden od prezimena Dostojevski dostojevskijevski.

Glavni junak djela Zločin i kazna zove se Rodion Romanovič Raskoljnikov. Posvojni je pridjev Raskoljnikovljev (npr. Raskoljnikovljeva teorija). Često se miješa s genitivom prezimena koji glasi Raskoljnikova (npr. u stanu nije bilo Raskoljnikova).

INFOPULT

– Hrvatski pravopis. 2013. Ur. Jozić, Željko. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Zagreb.

Sve vrijeme

Sve vrijeme
nismo primijetili ukrase na zgradi.

Srednji rod jednine pridjeva sav često pretvaramo u svo. Najčešće ćemo reći: svo vrijeme. Međutim, u standardnome je jeziku riječ o pogrešnom obliku. Pravilan je oblik sve. Ispravno je napisati: sve vrijeme.

N sve, G sveg(a), D svem(u), A sve, V sve, L svem(u), I svim(e) – jednina

N sva, G svih/sviju, D svim(a), A sva, V sva, L svim(a), I svim(a) – množina

INFOPULT

– Šćuric, Dejana. 2012. Svo i svih. Bujica riječi.

U Krležinu/njegovu romanu

Većina jezikoslovaca smatra kako je u biranijemu stilu potrebno posvojne zamjenice za 3. lice (njegov, njezin, njihov) deklinirati prema imeničkoj sklonidbi.

Ispravni su  u tom slučaju samo kraći oblici, npr.:

Tajna njegova i njezina lokota

N njegov, G njegova, D njegovu, A njegova (za živo) ili njegov (za neživo), V njegov, L  njegovu, I njegovim.

Ostale oblike možemo rabiti u razgovornome ili književnoumjetničkome stilu.

Na isti se način, prema većini jezikoslovaca, sklanjaju i posvojni pridjevi (na -ev, -ov i -in). Pisalo bi se stoga: u Krležinu romanu, a ne: u Krležinom romanu.

INFOPULT

– Hudeček, Lana; Mihaljević, Milica. Hrvatski na maturi. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

Udati se / oženiti se / vjenčati se

Samo se žene mogu udati. Muškarac ženi svoju odabranicu. Kada sklope brak, kažemo da su se vjenčali.

U braku im cvjetaju ruže.

Ispravno je napisati:

a) Dubravka se udala za Miljenka.

b) Miljenko se oženio Dubravkom. (Rečenica Miljenko je oženio Dubravku ima drukčije značenje. To bi značilo da je on nekoga drugog oženio Dubravkom.) 

c) Oni su se vjenčali.

Žena može biti neudana (Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje daje prednost navedenomu obliku pred oblikom neudata: http://savjetnik.ihjj.hr/savjet.php?id=105), a muškarac neoženjen.

INFOPULT

– Hrvatski jezični portal

– mrežna stranica navedena u tekstu trenutno nije dostupna

Kći/kćer/kćerka

Moja kći voli igračke.

Imenica kći stvara velike probleme govornicima hrvatskoga jezika. Najčešće se griješi u nominativu i genitivu. Također, navedena se imenica često miješa s riječju kćerka koja je novijega datuma, ali istoga značenja. Kćerku, međutim, jezikoslovci još uvijek ne prihvaćaju kao standardnu riječ (npr. http://savjetnik.ihjj.hr/savjet.php?id=60).

Ovo je deklinacija imenice kći u jednini:
N kći, G kćeri, D kćeri, A kćer, V kćeri, L kćeri, I kćeri/kćerju.

INFOPULT

– Hrvatski jezični portal

Ulica Frana Kurelca i riječka filološka škola

Ulica Frana Kurelca

Fran Kurelac glavni je predstavnik riječke filološke škole. Kako nije doslovno riječ o školi, navedeni naziv pišemo malim početnim slovom. Naime, zagrebačka, zadarska i riječka filološka škola te škola hrvatskih vukovaca predstavljaju različite stavove o dovršetku procesa standardizacije hrvatskoga jezika u 19. stoljeću. One ne predstavljaju institucije, nego označavaju ljude koji dijele slična mišljenja. Takvu vrstu škola prema pravopisu pišemo malim početnim slovom.

Kurelcu u čast nazvana je ulica u kojoj se nalazi Gimnazija Andrije Mohorovičića Rijeka. Imena ulica pišemo velikim početnim slovom. Puni naziv ulice glasi: Ulica Frana Kurelca. Kada riječ ulica ne bi bila dio naziva, nego bi samo pobliže određivala ime, pisala bi se malim slovom.

INFOPULT

– Hrvatski pravopis. 2013. Ur. Jozić, Željko. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Zagreb.

Deklinacija osobnih imena

Deklinacija osobnih imena vrlo često zna stvarati probleme. Neka se imena mogu deklinirati na različite načine (ovisno o području). Tako je s imenom Dino koje u genitivu može glasiti Dina ili Dine (o navedenom imenu možete saznati više na sljedećoj internetskoj stranici: http://bujicarijeci.com/2013/06/dino-dine-ili-dino-dina/).

Daria će Niki pokazati
riječke grafite.

Andrea – G Andree, D Andrei, A Andreu, V Andrea, L Andrei, I Andreom (isto: Matea, Tea)

Ante – G Ante, D Anti, A Antu, V Ante, L Anti, I Antom (isto: Frane, Jure, Stipe, Mate, Tone)

Daria – G Darije, D Dariji, A Dariju, V Daria, L Dariji, I Darijom (isto: Lucia i Mia) 

Đorđe – G Đorđa, D Đorđu, A Đorđa, V Đorđe, L Đorđu, I Đorđem

Franjo – G Franje, D Franji, A Franju, V Franjo, L Franji, I Franjom (isto: Anto, Božo)

Henry – G Henryja, D Henryju, A Henryja, V Henry, L Henryju, I Henryjem (isto: Toni)

Niko –  G Nike, D Niki, A Niku, V Niko, L Niki, I Nikom (isto: Pero)

Rade – G Rade, D Radi, A Radu, V Rade, L Radi, I Radom

INFOPULT
– gramatike hrvatskoga jezika

Deklinacija pokrata

Zastava EU-a

Pokrate se u hrvatskome jeziku pišu velikim slovima (izuzetci: BiH, ZeKaeM…) i najčešće sklanjaju. Novi pravopis napominje kako se ne sklanjaju pokrate iz latinskoga jezika, pokrate nastale kraćenjem pridjeva, neke religijske pokrate te BiH i RH.

Ovo su dvije deklinacije pokrata kod kojih se najčešće griješi:

a) EU – G EU-a, D EU-u, A EU, V EU, L EU-u, I EU-om

b) UK – G UK-a, D UK-u, A UK, V UK, L UK-u, I UK-om.

Korisno je poznavati pokrate s kojima se svakodnevno susrećemo. Ovo su samo neke od njih:
DHMZ – Državni hidrometeorološki zavod (G DHMZ-a),
HAK – Hrvatski autoklub (G HAK-a),

Zastave RH

HAZU – Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (G HAZU-a),
HINA – Hrvatska izvještajna novinska agencija (G HINA-e),
OIB – osobni identifikacijski broj (G OIB-a),
PDV – porez na dodanu vrijednost (G PDV-a),
UN – Ujedinjeni narodi (G UN-a).

Pokrate se često preuzimaju iz latinskoga te u novije vrijeme engleskoga jezika, na primjer:
A. M. ili a. m. – ante meridiem (prijepodne),
P. M. ili p. m. – post meridiem (poslijepodne),
P. S. – post scriptum (poslije napisanoga),
N. B. – nota bene (napomena),
PIN – personal identification number (G PIN-a),
LCD – liquid crystal display (G LCD-a),
CD – compact disc (G CD-a, N mn. CD-ovi),
WC – water closet (G WC-a),
IQ – intelligence quotient (G IQ-a),
LED – light-emitting diode (G LED-a),
Wi-Fi – Wireless-Fidelity (G Wi-Fija).

INFOPULT

– Hrvatski pravopis. 2013. Ur. Jozić, Željko. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Zagreb.

Nepoznate riječi u književnim djelima

Književna djela obiluju riječima s kojima se ne susrećemo u svakodnevnom životu. Kako bismo mogli nesmetano uživati u književnosti, trebali bismo upamtiti barem neke od njih:

Dveri

cjelov – poljubac,
ćuprija – most,
dveri – vrata,
gizdav – nakićen (i ohol),
gord – ponosan (i ohol),
iskon – početak svega,
kolajna – ogrlica,
korugva – zastava,
lelek – jauk,
plavca – lađa,
viganj – kovačko ognjište,

vjeđa – očni kapak,

zublja – baklja,
žagor – žamor,
žiće – življenje.

Značenje većine nepoznatih riječi možete potražiti u Anićevu rječniku (http://hjp.novi-liber.hr).

Sv. Vid / sv. Vid / katedrala sv. Vida

Nazivi mjesta u kojima se obavlja bogoslužje, a sadržavaju riječ bazilika, crkva, džamija, hram, kapelica, katedrala, prvostolnica ili sinagoga, pišu se malim početnim slovom. Izuzetak su one riječi koje se i samostalno pišu velikim početnim slovom (npr. Begova džamija ili Gazi Husref-begova džamija). Ispravno je tako napisati: katedrala sv. Vida.

Sv. Vid / katedrala sv. Vida

Međutim, kada izostavimo riječ katedrala, pridjev svetoga pišemo velikim slovom (Nađimo se kod Sv. Vida.). Na taj način razlikujemo ime svetca (sv. Vid) od naziva mjesta u kojem se obavlja bogoslužje (Sv. Vid).

sv. Vid – ime svetca
katedrala sv. Vida – naziv katedrale
Sv. Vid – naziv katedrale (skraćeno)

INFOPULT

– Hrvatski pravopis. 2013. Ur. Jozić, Željko. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Zagreb.

Gamovac

Gimnazija Andrije Mohorovičića Rijeka

Gamovac je neslužbeni naziv za učenika Gimnazije Andrije Mohorovičića Rijeka. Sve neslužbene i kolokvijalne nazive pripadnika ili sljedbenika društvenih organizacija, udruga, stranaka, skupina, učenja, ideja i slično prema pravopisu pišemo malim početnim slovom; npr. ferovac (student FER-a), zetovac (zaposlenik ZET-a), mupovac (zaposlenik MUP-a)... Navedene je riječi moguće pisati i na sljedeći način: FER-ovac, ZET-ovac, MUP-ovac...

Ispravna su stoga dva oblika neslužbenoga naziva učenika Gimnazije Andrije Mohorovičića Rijeka: gamovac i GAM-ovac.
INFOPULT

– Hrvatski pravopis. 2013. Ur. Jozić, Željko. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Zagreb.

Datum

Rijeka, 21. travnja 2014.

Datum i nadnevak sinonimi su u hrvatskome jeziku. Dejana Šćuric lijepo je objasnila podrijetlo navedenih riječi (http://bujicarijeci.com/2012/07/datum-ili-nadnevak/).

Datum se može zapisati na različite načine. Ako se odlučimo za brojke, trebamo voditi računa o bjelinama. Ispravni su sljedeći oblici: 21. 4. 2014. i 21. IV. 2014. Mjesec se često bilježi riječima. Tada treba biti u genitivu. Ispravno je: 21. travnja 2014. (prema: 21. dan mjeseca travnja 2014. godine).

Griješi se često i kod pisanja mjesta i datuma. Ispravni oblici u tom su slučaju: Rijeka, 21. travnja 2014. (sa zarezom) ili U Rijeci 21. travnja 2014. (bez zareza).

INFOPULT
 – Hrvatski pravopis. 2013. Ur. Jozić, Željko. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Zagreb.
–  Šćuric, Dejana. 2012. Datum ili nadnevak. Bujica riječi.

S/sa

Ne postoji potpuno slaganje jezikoslovaca oko pravila pisanja prijedloga s/sa. No uglavnom se slažu oko nekih slučajeva.

Šetnja sa psom

Prijedlog s dobiva navezak a ispred riječi koje počinju glasovima s, š, z, ž ili suglasničkom skupinom u kojoj je neki od tih glasova na drugome mjestu (npr. ps, pš, ks). Prijedlog sa pišemo i ispred zamjenice mnom (sa mnom) te kada iza prijedloga slijedi samo jedan glas (npr. sa a, sa b).

U ostalim slučajevima, prema većini autora, trebali bismo pisati prijedlog s. Nešto šira pravila objavljena su, na primjer, u priručniku:  Alerić, Marko; Gazdić-Alerić, Tamara. 2013. Hrvatski u upotrebi. Profil. Zagreb. Međutim, oko njih još ne postoji slaganje jezikoslovaca.

U književnoumjetničkome stilu prijedlog sa možemo koristiti i u ostalim slučajevima kada želimo nešto posebno naglasiti (npr. sa ljubavlju).

INFOPULT

– gramatike hrvatskoga jezika

Pogreške u školskim zadaćama

Radoičićeva skulptura
izmijenila je Pavlinski trg.

Pregledavajući školske zadaće, bilježio sam najčešće pogreške. Izdvojio sam one riječi koje bi svakako valjalo naučiti. Radi preglednosti svrstao sam ih u skupine:

a) izmijeniti, mijenjati, promijeniti, riješiti
b) neopisiv, nemoćan
c) ne znam, ne mogu, ne dam
d) uvjet, rješenje, čovjek.