Nepoznate riječi u književnim djelima

Književna djela obiluju riječima s kojima se ne susrećemo u svakodnevnom životu. Kako bismo mogli nesmetano uživati u književnosti, trebali bismo upamtiti barem neke od njih:

Dveri

cjelov – poljubac,
ćuprija – most,
dveri – vrata,
gizdav – nakićen (i ohol),
gord – ponosan (i ohol),
iskon – početak svega,
kolajna – ogrlica,
korugva – zastava,
lelek – jauk,
plavca – lađa,
viganj – kovačko ognjište,

vjeđa – očni kapak,

zublja – baklja,
žagor – žamor,
žiće – življenje.

Značenje većine nepoznatih riječi možete potražiti u Anićevu rječniku (http://hjp.novi-liber.hr).

Sv. Vid / sv. Vid / katedrala sv. Vida

Nazivi mjesta u kojima se obavlja bogoslužje, a sadržavaju riječ bazilika, crkva, džamija, hram, kapelica, katedrala, prvostolnica ili sinagoga, pišu se malim početnim slovom. Izuzetak su one riječi koje se i samostalno pišu velikim početnim slovom (npr. Begova džamija ili Gazi Husref-begova džamija). Ispravno je tako napisati: katedrala sv. Vida.

Sv. Vid / katedrala sv. Vida

Međutim, kada izostavimo riječ katedrala, pridjev svetoga pišemo velikim slovom (Nađimo se kod Sv. Vida.). Na taj način razlikujemo ime svetca (sv. Vid) od naziva mjesta u kojem se obavlja bogoslužje (Sv. Vid).

sv. Vid – ime svetca
katedrala sv. Vida – naziv katedrale
Sv. Vid – naziv katedrale (skraćeno)

INFOPULT

– Hrvatski pravopis. 2013. Ur. Jozić, Željko. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Zagreb.

Gamovac

Gimnazija Andrije Mohorovičića Rijeka

Gamovac je neslužbeni naziv za učenika Gimnazije Andrije Mohorovičića Rijeka. Sve neslužbene i kolokvijalne nazive pripadnika ili sljedbenika društvenih organizacija, udruga, stranaka, skupina, učenja, ideja i slično prema pravopisu pišemo malim početnim slovom; npr. ferovac (student FER-a), zetovac (zaposlenik ZET-a), mupovac (zaposlenik MUP-a)... Navedene je riječi moguće pisati i na sljedeći način: FER-ovac, ZET-ovac, MUP-ovac...

Ispravna su stoga dva oblika neslužbenoga naziva učenika Gimnazije Andrije Mohorovičića Rijeka: gamovac i GAM-ovac.
INFOPULT

– Hrvatski pravopis. 2013. Ur. Jozić, Željko. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Zagreb.

Datum

Rijeka, 21. travnja 2014.

Datum i nadnevak sinonimi su u hrvatskome jeziku. Dejana Šćuric lijepo je objasnila podrijetlo navedenih riječi (http://bujicarijeci.com/2012/07/datum-ili-nadnevak/).

Datum se može zapisati na različite načine. Ako se odlučimo za brojke, trebamo voditi računa o bjelinama. Ispravni su sljedeći oblici: 21. 4. 2014. i 21. IV. 2014. Mjesec se često bilježi riječima. Tada treba biti u genitivu. Ispravno je: 21. travnja 2014. (prema: 21. dan mjeseca travnja 2014. godine).

Griješi se često i kod pisanja mjesta i datuma. Ispravni oblici u tom su slučaju: Rijeka, 21. travnja 2014. (sa zarezom) ili U Rijeci 21. travnja 2014. (bez zareza).

INFOPULT
 – Hrvatski pravopis. 2013. Ur. Jozić, Željko. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Zagreb.
–  Šćuric, Dejana. 2012. Datum ili nadnevak. Bujica riječi.

S/sa

Ne postoji potpuno slaganje jezikoslovaca oko pravila pisanja prijedloga s/sa. No uglavnom se slažu oko nekih slučajeva.

Šetnja sa psom

Prijedlog s dobiva navezak a ispred riječi koje počinju glasovima s, š, z, ž ili suglasničkom skupinom u kojoj je neki od tih glasova na drugome mjestu (npr. ps, pš, ks). Prijedlog sa pišemo i ispred zamjenice mnom (sa mnom) te kada iza prijedloga slijedi samo jedan glas (npr. sa a, sa b).

U ostalim slučajevima, prema većini autora, trebali bismo pisati prijedlog s. Nešto šira pravila objavljena su, na primjer, u priručniku:  Alerić, Marko; Gazdić-Alerić, Tamara. 2013. Hrvatski u upotrebi. Profil. Zagreb. Međutim, oko njih još ne postoji slaganje jezikoslovaca.

U književnoumjetničkome stilu prijedlog sa možemo koristiti i u ostalim slučajevima kada želimo nešto posebno naglasiti (npr. sa ljubavlju).

INFOPULT

– gramatike hrvatskoga jezika

Pogreške u školskim zadaćama

Radoičićeva skulptura
izmijenila je Pavlinski trg.

Pregledavajući školske zadaće, bilježio sam najčešće pogreške. Izdvojio sam one riječi koje bi svakako valjalo naučiti. Radi preglednosti svrstao sam ih u skupine:

a) izmijeniti, mijenjati, promijeniti, riješiti
b) neopisiv, nemoćan
c) ne znam, ne mogu, ne dam
d) uvjet, rješenje, čovjek.