subota, 16. lipnja 2018.

Pazim dok pišem – Fjodor Mihajlovič Dostojevski: »Zločin i kazna«

Kako je izgledala Raskoljnikovljeva soba?

Raskoljnikovljevu teoriju o iznimnom pojedincu te njegove muke nakon zlodjela zasigurno nikada nećemo zaboraviti. Djelo Zločin i kazna učenicima je jedno od dražih s popisa lektirnih naslova, a ljubitelji pisane riječi među njima nerijetko se već u školskim danima odlučuju pročitati i ostala autorova poznata djela.

O autoru

Fjodor Mihajlovič Dostojevski – mogli bismo imati teškoća s pisanjem njegova imena i prezimena na eseju. Srednje se ime piše sa č, a da nešto pripada Dostojevskome, možemo reći na dva načina: Dostojevskijev roman i roman Fjodora Mihajloviča Dostojevskoga.

Njegova su poznata djela, uz navedeni lektirni naslov, Idiot, Braća Karamazovi, Kockar...

Književno razdoblje i stil

Sjećamo li se čuvene podjele ruskoga realizma? E pa, Dostojevski bi pripadao visokome ruskome realizmu, koji pišemo malim početnim slovom.

Njegov se roman opisuje kao psihološki i polifonijski. Također, moguće je uočiti i kriminalističke elemente. No, razmislimo, je li čitatelju teško otkriti počinitelja zločina?! Usporedimo djelo Zločin i kazna, primjerice, s popularnim romanima Agathe Christie.

Književno djelo

Zločin i kazna djelo je koje najavljuje novo razdoblje, pa bismo uz realistička obilježja mogli navesti i modernistička. Realistička su očigledna, primjerice, detaljan opis udaljenosti od Raskoljnikovljeva do lihvaričina stana. Modernistički je, recimo, unutrašnji monolog (katkad u literaturi piše i unutarnji), esejistički dijelovi...

Puno ime i prezime glavnoga lika glasi Rodion Romanovič Raskoljnikov. On je tvorac teorije o izuzetnom pojedincu. Budući da ta teorija pripada njemu, nazivamo ju Raskoljnikovljevom.

Kojih bismo se još imena trebali sjetiti? Mogli bismo izdvojiti sljedeće likove: Raskoljnikovljevu sestru Dunju i  njezina zaručnika Petra Petroviča Lužina, napasnika Svidrigajlova, Raskoljnikovljeva prijatelja Razumihina, spasiteljicu Sonju i njezinu obitelj (otac Marmeladov i maćeha Katerina Ivanovna) te istražitelja Porfirija Petroviča. Ovo su oblici koje često ne znamo napisati: ona je Marmeladovljeva kći, nema Marmeladovljeve kćeri, to je Svidrigajlovljev zločin, svjesni smo Svidrigajlovljeva zločina...

Radnja romana odvija se u Petrogradu, pa su nam potrebni sljedeći oblici: petrogradski, Petrograđanin, Petrograđaninov i sl.

Još ponešto

Što bi nam još moglo koristiti? Mogli bismo pisati o Napoleonu, kršćanskim idejama, lihvarima... Također, trebalo bi tumačiti kakvi su to likovi koji postaju tipovi ili koji su nositelji određene ideje.

U zaključku eseja možemo pisati o velikom utjecaju romana na književnost dvadesetoga stoljeća. Hoćemo li ga povezati s, primjerice, Albertom Camusjem ili Rankom Marinkovićem? Je li netko možda utjecao i na Dostojevskoga? Zasigurno. Što mislimo o Machiavellijevoj čuvenoj ideji iz djela Vladar?

(Slijede se pravopisna pravila iz Institutova Hrvatskoga pravopisahttp://pravopis.hr.)


INFOPULT
– Hrvatski pravopis. 2013. Ur. Jozić, Željko. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Zagreb. http://pravopis.hr/ (pristupljeno 16. lipnja 2018.).




Pazim dok pišem – Sofoklo: »Antigona«

Kazalište u Grčkoj

Je li vam draga antička književnost, koliko ju dobro poznajete? Sjećate li se Antigone?

O autoru
Na nastavi hrvatskoga jezika o poznatome smo grčkom autoru Sofoklu naučili da je stvarao u klasičnome razdoblju grčke književnosti. Jedan je od najvećih tragičara. Poznata su mu djela Antigona, Kralj Edip i Edip na Kolonu. Zahvaljujući njemu, na pozornici se pojavio treći glumac te zbor (kor) s većim brojem članova. 

Književno razdoblje i stil
Grčki autor pripada antičkoj književnosti te, kao što smo napisali, stvara u njezinu klasičnome razdoblju. Navedene nazive, naravno, pišemo malim početnim slovom.

Budući da je riječ o tragičaru, bit će nam korisni sljedeći pojmovi: tragički junak, tragička krivnja i tragičan završetak (zapisani su kao u čitanci, v. Dujmović-Markusi 2011: 175). Osim njih važno je znati napisati i riječ katarza te ju moći dovesti u vezu s Aristotelom, npr. Aristotelova katarza.

Književno djelo
Za tumačenje Antigone potrebno je poznavati radnju Kralja Edipa te moći objasniti Lajevo ubojstvo i prokletstvo koje je zahvatilo njegov rod. Grad koji će nam biti potreban jest Teba, a svakako ćemo morati znati napisati i sintagme kao što su, na primjer, tebanski kralj ili tebanski prorok.

Važno je upamtiti imena likova: Eteoklo, Polinik, Antigona, Izmena (Edipova djeca), Kreont (njihov ujak), Euridika (Kreontova supruga), Hemon (Kreontov i Euridikin sin) i Tirsesija (prorok). U različitim se izvorima navode različiti oblici, stoga je najvažnija dosljednost pri pisanju (imena su, također, zapisana kao u čitanci, v. Dujmović-Markusi 2011: 172–175). Naravno, trebamo voditi računa i o njihovim deklinacijama: Kreonta, Kreontova, Tiresije, Tiresijina...

Još ponešto

U eseju bi nam mogle biti korisne sljedeće riječi: tiranija, tiranin, moralni zakon, egoizam i altruizam, sudbina... Razmislimo o njihovu značenju.

Također, prisjetimo se ostalih likova koji su razmišljali poput Antigone ili Izmene te pokušajmo deklinirati njihova imena i izdvojiti ključne pojmove iz djela u kojima se pojavljuju.

Što bi nam još moglo biti korisno? Bilo bi sjajno povezati tragediju i s Kreontovom Antigonom, djelom koje je napisao Miro Gavran inspiriran Sofoklovim tekstom.

(Slijede se pravopisna pravila iz Institutova Hrvatskoga pravopisa: http://pravopis.hr.) 

INFOPULT
– Hrvatski pravopis. 2013. Ur. Jozić, Željko. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Zagreb. http://pravopis.hr (pristupljeno 16. lipnja 2018.).
– Dujmović-Markusi, Dragica. 2011. Književni vremeplov 1. Profil. Zagreb.

nedjelja, 27. svibnja 2018.

Pazim dok pišem – Milutin Cihlar Nehajev: »Bijeg«

Sjećate li se opisa Rijeke iz Nehajevljeva romana?
Milutin Cihlar Nehajev književnik je iz Senja. Učenicima je najpoznatiji po svojem romanu Bijeg. Djelo o nastavniku Đuri Andrijaševiću još je jedno u nizu hrvatskih klasika o neuspjehu intelektualca u našoj sredini. 

Bismo li voljeli dobiti Nehajevljev Bijeg kao temu eseja? Na ovoj se stranici, kao i inače, bavimo mogućim jezičnim problemima koji bi nas tada mogli snaći.

O autoru
Čuvenome Senjaninu Nehajev nije pravo prezime, no svejedno ga pišemo velikim slovom. Nazvao se tako prema poznatoj senjskoj građevini: Tvrđavi Nehaj. U Hrvatskome pravopisu navode se različiti oblici pisanja tvrđava. Naime, uzimaju se u obzir izvorni zapisi; tvrđava Šubićevac, primjerice, piše se drukčije od Tvrđave Nehaj (Usp. Jozić 2013: 446). Nemojmo zaboraviti da kosa slova u navedenom slučaju podrazumijevaju navodnike u rukom pisanom tekstu.

Budući da je autor iz Senja, trebalo bi znati i sljedeće oblike: senjski, Senjaninov i Senjanin. 

S njegovim bi dodanim prezimenom također moglo biti određenih problema. Ono u genitivu glasi: Nehajeva, a posvojni je pridjev: Nehajevljev.

Književno razdoblje i stil
Autor pripada hrvatskoj moderni. Već smo odavno naučili da književna razdoblja pišemo malim početnim slovom. To nam više neće predstavljati nikakav problem.

A kako je naš književnik pisao? Pripovijedanje u romanu većim je dijelom u trećem licu, s time da su dnevnik i pisma, naravno, u prvome. Vrste pripovijedanja, baš kao i manje brojeve, bilježit ćemo slovima (prvo lice jednine, treće lice jednine). Neki od ključnih pojmova jesu i defabularizacija retrospekcija. Jesmo li ih dosad točno pisali?

Književno djelo
Uz naslov romana valja znati i podnaslov: Povijest jednog našeg čovjeka. 

Kako se deklinira ime glavnoga lika? Genitiv jednine jest Đure (V. Babić, Finka i Moguš 1996: 211). Posvojni je pridjev, prema tome, u nominativu Đurin. A kako bi glasio, primjerice, dativ? Đurinu.

Još ponešto
Glavnoga bismo lika u svojem eseju mogli uspoređivati s brojnim prethodnicima. S nekima je dijelio više zajedničkih crta, a kod nekih ih je znatno teže naći. Uglavnom, bilo bi dobro prisjetiti se kako se pišu imena ostalih poznatih likova, npr. Rodion Romanovič Raskoljnikov (Fjodor Mihajlovič Dostojevski: Zločin i kazna), Eugène de Rastignac (Honoré de Balzac: Otac Goriot), prijan Lovro (August Šenoa: Prijan Lovro) ili Đuro Martić (Janko Leskovar: Misao na vječnost).

Što bi nam još od riječi koje rjeđe koristimo moglo zatrebati? Malograđanština, malograđanski, malograđanin, malograđani...

(Slijede se pravopisna pravila iz Institutova Hrvatskoga pravopisahttp://pravopis.hr/rjecnik/.)

INFOPULT
– Hrvatski pravopis. 2013. Ur. Jozić, Željko. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Zagreb. http://pravopis.hr/rjecnik/ (pristupljeno 27. svibnja 2018.; navođenje u tekstu iz tiskanoga izdanja).
– Babić, Stjepan; Finka, Božidar; Moguš, Milan. 1996. Hrvatski pravopis. Školska knjiga. Zagreb.

nedjelja, 6. svibnja 2018.

Pazim dok pišem – Antun Gustav Matoš (poezija)

Kakvo je to ubavo cvijeće?
Antun Gustav Matoš autor je poznatih novela, putopisa, eseja i pjesama. Njegova smo djela čitali u trećemu razredu. Ako se pred nama budu našli njegovi stihovi i zadatak o vezanome tekstu, što bi nas moglo zbuniti?

O autoru
Riječ je o književniku koji je rođen u Tovarniku. Navedeno se mjesto nalazi u Srijemu (valja znati napisati: Srijem, Srijemac, Srijemčev, srijemski). Ipak, veći je dio života proveo u Zagrebu, a na njega je utjecao i život u drugim europskim gradovima, posebice Parizu.

Književno razdoblje i stil
Matoš je središnja ličnost hrvatske moderne, a njegove su pjesme impresionističke i simbolističke. Na njega su utjecali francuski modernisti. Nije li tako? Sve te pojmove pišemo malim slovom.

Što je s Edgarom Allanom Poeom i Charlesom Baudelaireom, njegovim velikim uzorima? O romantičaru smo Poeu već pisali, a iz prezimena autora Cvjetova zla, francuskoga modernista, možemo izvesti sljedeće oblike: Baudelairea (genitiv), Baudelaireov (posvojni pridjev), bodlerovski (u njegovu stilu).


Književno djelo
Matoš je napisao mnogo pjesama. Neki su od poznatijih naslova Djevojčici umjesto igračke, Mladoj Hrvatskoj, Notturno, 1909., Utjeha kose, Jesenje večeSrodnost... Iz navedenih ćemo djela izdvojiti one riječi koje bi mladome čitatelju mogle biti nepoznate.

Djevojčici umjesto igračke
Gledaš me k'o grle – gledaš me kao malena grlica

Mladoj Hrvatskoj
mi, nimfolepti, skladno osjećajmo – misli se na nas koje su nimfe zaludile (pripazite: zaludjeti i zaluditi)

Notturno
notturno – riječ je o noći, tako nazivamo umjetnička djela koja se bave noćnim ugođajem (nokturno)

1909.
suha kao prut – suha kao šiba, ogoljena
na uzničkome zidu – odnosi se na zarobljenike
jer vidjeh negdje ladanjski taj skut – lirskome je subjektu poznat donji dio seoske haljine
Za volju ne znam kome, žbir u uzama – agent ili uhoda u okovima, osoba izvršava naredbe nepoznate osobe

Utjeha kose
u agoniji svijeća – čini se kao da svijećama prijeti smrt i bore se za svoj život

Jesenje veče
lisjem suhijem, mrakom gluhijem – arhaični oblici u instrumentalu

Srodnost
drobni đurđic – sitna đurđica
cvjetić ubavi – krasan cvjetić

Još ponešto
Zasigurno će vam trebati i oblik matoševski. Ta se riječ, kao i bodlerovski, piše malim početnim slovom.

(Značenje riječi utvrđeno je prema Hrvatskome jezičnom portalu: http://hjp.znanje.hr/, usporedite i pročitajte detaljnije. Slijede se pravopisna pravila iz Institutova Hrvatskoga pravopisahttp://pravopis.hr/rjecnik/.)

INFOPULT
– Hrvatski jezični portal. http://hjp.znanje.hr/ (pristupljeno 6. svibnja 2018.).
– Hrvatski pravopis. 2013. Ur. Jozić, Željko. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Zagreb. http://pravopis.hr/rjecnik/ (pristupljeno 6. svibnja 2018.).
– pjesme Antuna Gustava Matoša

ponedjeljak, 16. travnja 2018.

Pazim dok pišem – Ranko Marinković: „Kiklop‟

Kako je izgledao Melkiorov Zagreb?

Ranko Marinković autor je jednoga od najvećih romana hrvatske književnosti dvadesetoga stoljeća. Riječ je o djelu koje ćemo pročitati u četvrtome razredu i o kojemu bismo mogli pisati esej. O čemu bismo trebali voditi računa? Muče li nas neka pravopisna pravila?

O autoru
Književnik je rođen na otoku Visu, pa bi nam mogao poslužiti pridjev viški. Također, mogli bismo pisati o Višaninu i Višanima. Sjećate li se pojmova ktetik i etnikViški je ktetik, a Višanin etnik.

Književno razdoblje
Ranko Marinković stvara najznačajnija djela u drugoj polovici dvadesetoga stoljeća. Trebat će nam zato nazivi druga moderna i postmodernizam. Također, uočit ćemo intertekstualnost te djelo Kiklop povezati, primjerice, s antikom. Imena književnih razdoblja, kao što znamo, pišu se malim početnim slovom.

Književno djelo
Čitajući Marinkovićevo djelo, susrest ćemo se s kiklopom Polifemom. Kiklopi i ostala mitološka bića pišu se malim početnim slovom.

Mjesto radnje
Radnja se odvija u Zagrebu. Tu ne bi trebalo biti većih problema. Glavni se grad često spominje u našim tekstovima: zagrebački, Zagrepčanin...

Vrijeme radnje
Što je s vremenom radnje? Pratimo zbivanja uoči Drugoga svjetskog rata, koji se piše velikim početnim slovom.

Ključna imena
Znamo li napisati posvojne pridjeve? Pokušajmo: Melkiorovu, kiklopovu, Polifemovu, Raskoljnikovljeva teorija (sjetimo se, i ona je važna)...

Na koja bismo imena trebali pripaziti? Možda ova: don Kuzma, don Fernando, Ugo Parampion, Vivijana, Eustahije, Atma i Maestro (imena likova) te Dajdam i Ugodni kutić (kavane).

Još ponešto
Što bismo još mogli pogrešno napisati? Nešto od ovoga: kolporter, kanibal, Menelaj (naziv broda, prema liku iz Ilijade), preventivna dehumanizacija, boemski život, jednooki kiklop, grčka mitologija, otočje Tongo ili Zoopolis. (Na Hrvatskome jezičnom portalu možemo odgonetnuti značenje nekih nepoznatih riječi: http://hjp.znanje.hr/.)

(Slijede se pravopisna pravila iz Institutova Hrvatskoga pravopisahttp://pravopis.hr/rjecnik/.)

INFOPULT
– Hrvatski pravopis. 2013. Ur. Jozić, Željko. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Zagreb.
http://pravopis.hr/rjecnik/ (pristupljeno 16. travnja 2018.).
– Hrvatski jezični portal. http://hjp.znanje.hr/ (pristupljeno 16. travnja 2018.).

Uvodnik

Kako se pišu imena ulica i trgova?
Dragi učenici, blog Hrvatski jezik za gamovce trebao bi vam olakšati pripremanje za ispite, natjecanja iz hrvatskoga jezika i državnu maturu. Na blogu pišem o najčešćim pogreškama u hrvatskome jeziku, a posebno vodim računa o onim jezičnim problemima koji muče upravo vas. 
Kako govore Riječani?

Gotovo da ne postoji tekst u kojem se ne javlja pogreška. Moguće ih je pronaći u dnevnim novinama, udžbenicima, enciklopedijama, pravopisima, pa čak i jezičnim savjetnicima. Pogreške je teško u potpunosti izbjeći. Nekada nastaju uslijed pada koncentracije, katkada iz neznanja, a često i kod pripremanja materijala za tisak. Autori tekstova znaju i namjerno kršiti pravopisna pravila kada se s njima ne slažu. U tom slučaju ni ne možemo govoriti o pogreškama. 

Kako se pišu imena gradskih četvrti?
Na blogu ću objavljivati i novosti i zanimljivosti iz jezičnoga svijeta (preporuke knjiga, internetskih stranica…). Na kraju nastavnih sati možete mi reći o kojim biste sadržajima iz jezika voljeli čitati ili me upozoriti na eventualne propuste.  

U ovom uvodniku nalazit će se poveznice sa svim tekstovima na blogu. Sadržaji su razvrstani po kategorijama.

Kako nitko nije imun na pogreške, a i jezik se neprestano mijenja i razvija, u opisu bloga piše: errando discimus / na pogreškama se uči

Goran Krapić, prof. 

Objavljeni tekstovi

Jezični problemi

Preporuke i zanimljivosti
– /

Ostalo