nedjelja, 6. svibnja 2018.

Pazim dok pišem – Antun Gustav Matoš (poezija)

Kakvo je to ubavo cvijeće?
Antun Gustav Matoš autor je poznatih novela, putopisa, eseja i pjesama. Njegova smo djela čitali u trećemu razredu. Ako se pred nama budu našli njegovi stihovi i zadatak o vezanome tekstu, što bi nas moglo zbuniti?

O autoru
Riječ je o književniku koji je rođen u Tovarniku. Navedeno se mjesto nalazi u Srijemu (valja znati napisati: Srijem, Srijemac, Srijemčev, srijemski). Ipak, veći je dio života proveo u Zagrebu, a na njega je utjecao i život u drugim europskim gradovima, posebice Parizu.

Književno razdoblje i stil
Matoš je središnja ličnost hrvatske moderne, a njegove su pjesme impresionističke i simbolističke. Na njega su utjecali francuski modernisti. Nije li tako? Sve te pojmove pišemo malim slovom.

Što je s Edgarom Allanom Poeom i Charlesom Baudelaireom, njegovim velikim uzorima? O romantičaru smo Poeu već pisali, a iz prezimena autora Cvjetova zla, francuskoga modernista, možemo izvesti sljedeće oblike: Baudelairea (genitiv), Baudelaireov (posvojni pridjev), bodlerovski (u njegovu stilu).


Književno djelo
Matoš je napisao mnogo pjesama. Neki su od poznatijih naslova Djevojčici umjesto igračke, Mladoj Hrvatskoj, Notturno, 1909., Utjeha kose, Jesenje večeSrodnost... Iz navedenih ćemo djela izdvojiti one riječi koje bi mladome čitatelju mogle biti nepoznate.

Djevojčici umjesto igračke
Gledaš me k'o grle – gledaš me kao malena grlica

Mladoj Hrvatskoj
mi, nimfolepti, skladno osjećajmo – misli se na nas koje su nimfe zaludile (pripazite: zaludjeti i zaluditi)

Notturno
notturno – riječ je o noći, tako nazivamo umjetnička djela koja se bave noćnim ugođajem (nokturno)

1909.
suha kao prut – suha kao šiba, ogoljena
na uzničkome zidu – odnosi se na zarobljenike
jer vidjeh negdje ladanjski taj skut – lirskome je subjektu poznat donji dio seoske haljine
Za volju ne znam kome, žbir u uzama – agent ili uhoda u okovima, osoba izvršava naredbe nepoznate osobe

Utjeha kose
u agoniji svijeća – čini se kao da svijećama prijeti smrt i bore se za svoj život

Jesenje veče
lisjem suhijem, mrakom gluhijem – arhaični oblici u instrumentalu

Srodnost
drobni đurđic – sitna đurđica
cvjetić ubavi – krasan cvjetić

Još ponešto
Zasigurno će vam trebati i oblik matoševski. Ta se riječ, kao i bodlerovski, piše malim početnim slovom.

(Značenje riječi utvrđeno je prema Hrvatskome jezičnom portalu: http://hjp.znanje.hr/, usporedite i pročitajte detaljnije. Slijede se pravopisna pravila iz Institutova Hrvatskoga pravopisahttp://pravopis.hr/rjecnik/.)

INFOPULT
– Hrvatski jezični portal. http://hjp.znanje.hr/ (pristupljeno 6. svibnja 2018.).
– Hrvatski pravopis. 2013. Ur. Jozić, Željko. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Zagreb. http://pravopis.hr/rjecnik/ (pristupljeno 6. svibnja 2018.).
– pjesme Antuna Gustava Matoša

ponedjeljak, 16. travnja 2018.

Pazim dok pišem – Ranko Marinković: „Kiklop‟

Kako je izgledao Melkiorov Zagreb?

Ranko Marinković autor je jednoga od najvećih romana hrvatske književnosti dvadesetoga stoljeća. Riječ je o djelu koje ćemo pročitati u četvrtome razredu i o kojemu bismo mogli pisati esej. O čemu bismo trebali voditi računa? Muče li nas neka pravopisna pravila?

O autoru
Književnik je rođen na otoku Visu, pa bi nam mogao poslužiti pridjev viški. Također, mogli bismo pisati o Višaninu i Višanima. Sjećate li se pojmova ktetik i etnikViški je ktetik, a Višanin etnik.

Književno razdoblje
Ranko Marinković stvara najznačajnija djela u drugoj polovici dvadesetoga stoljeća. Trebat će nam zato nazivi druga moderna i postmodernizam. Također, uočit ćemo intertekstualnost te djelo Kiklop povezati, primjerice, s antikom. Imena književnih razdoblja, kao što znamo, pišu se malim početnim slovom.

Književno djelo
Čitajući Marinkovićevo djelo, susrest ćemo se s kiklopom Polifemom. Kiklopi i ostala mitološka bića pišu se malim početnim slovom.

Mjesto radnje
Radnja se odvija u Zagrebu. Tu ne bi trebalo biti većih problema. Glavni se grad često spominje u našim tekstovima: zagrebački, Zagrepčanin...

Vrijeme radnje
Što je s vremenom radnje? Pratimo zbivanja uoči Drugoga svjetskog rata, koji se piše velikim početnim slovom.

Ključna imena
Znamo li napisati posvojne pridjeve? Pokušajmo: Melkiorovu, kiklopovu, Polifemovu, Raskoljnikovljeva teorija (sjetimo se, i ona je važna)...

Na koja bismo imena trebali pripaziti? Možda ova: don Kuzma, don Fernando, Ugo Parampion, Vivijana, Eustahije, Atma i Maestro (imena likova) te Dajdam i Ugodni kutić (kavane).

Još ponešto
Što bismo još mogli pogrešno napisati? Nešto od ovoga: kolporter, kanibal, Menelaj (naziv broda, prema liku iz Ilijade), preventivna dehumanizacija, boemski život, jednooki kiklop, grčka mitologija, otočje Tongo ili Zoopolis. (Na Hrvatskome jezičnom portalu možemo odgonetnuti značenje nekih nepoznatih riječi: http://hjp.znanje.hr/.)

(Slijede se pravopisna pravila iz Institutova Hrvatskoga pravopisahttp://pravopis.hr/rjecnik/.)

INFOPULT
– Hrvatski pravopis. 2013. Ur. Jozić, Željko. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Zagreb.
http://pravopis.hr/rjecnik/ (pristupljeno 16. travnja 2018.).
– Hrvatski jezični portal. http://hjp.znanje.hr/ (pristupljeno 16. travnja 2018.).

Uvodnik

Kako se pišu imena ulica i trgova?
Dragi učenici, blog Hrvatski jezik za gamovce trebao bi vam olakšati pripremanje za ispite, natjecanja iz hrvatskoga jezika i državnu maturu. Na blogu pišem o najčešćim pogreškama u hrvatskome jeziku, a posebno vodim računa o onim jezičnim problemima koji muče upravo vas. 
Kako govore Riječani?

Gotovo da ne postoji tekst u kojem se ne javlja pogreška. Moguće ih je pronaći u dnevnim novinama, udžbenicima, enciklopedijama, pravopisima, pa čak i jezičnim savjetnicima. Pogreške je teško u potpunosti izbjeći. Nekada nastaju uslijed pada koncentracije, katkada iz neznanja, a često i kod pripremanja materijala za tisak. Autori tekstova znaju i namjerno kršiti pravopisna pravila kada se s njima ne slažu. U tom slučaju ni ne možemo govoriti o pogreškama. 

Kako se pišu imena gradskih četvrti?
Na blogu ću objavljivati i novosti i zanimljivosti iz jezičnoga svijeta (preporuke knjiga, internetskih stranica…). Na kraju nastavnih sati možete mi reći o kojim biste sadržajima iz jezika voljeli čitati ili me upozoriti na eventualne propuste.  

U ovom uvodniku nalazit će se poveznice sa svim tekstovima na blogu. Sadržaji su razvrstani po kategorijama.

Kako nitko nije imun na pogreške, a i jezik se neprestano mijenja i razvija, u opisu bloga piše: errando discimus / na pogreškama se uči

Goran Krapić, prof. 

Objavljeni tekstovi

Jezični problemi

Preporuke i zanimljivosti
– /

Ostalo