Perifrazna imena gradova

Perifrazna se imena gradova pišu velikim početnim slovima. To, prema Hrvatskome pravopisu Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, vrijedi za sve vrste riječi osim prijedloga i veznika. Rječnik velikoga i maloga početnog slova nudi obilje primjera. Prema pojedinima oblikovat ćemo ogledne rečenice:

U osnovnoj sam školi posjetio Grad Košarke, a na državnoj sam razini Natjecanja iz povijesti bio u Gradu na Bosutu. Mojemu se prijatelju film prikazao na smotri u Gradu na Četiri Rijeke. Djevojka mi živi u Gradu Picoka.

Valja biti oprezan jer spominjanjem točnoga imena grada u rečenici s perifraznim imenima nestaju određena velika početna slova:

U osnovnoj sam školi posjetio Zadar, grad košarke. Na državnoj sam razini Natjecanja iz povijesti bio u Vinkovcima, gradu na Bosutu. Mojemu se prijatelju film prikazao na smotri u Karlovcu, gradu na četirima rijekama. Djevojka mi živi u Đurđevcu, gradu picoka.

 

Infopult

– Hrvatski pravopis. 2013. Ur. Jozić, Željko. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Zagreb. 24–25.

– Blagus Bartolec, Goranka; Cvijanović, Katarina; Matas Ivanković, Ivana; Vukša Nahod, Perina. 2022. Rječnik velikoga i maloga početnog slova. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Zagreb. 225.

Prijam

Vrlo se često u medijima može susresti drukčije napisana riječ prijam te izvedeni oblici kao što su prijamni ispiti ili prijamni odjel. Griješi se i pri njezinoj deklinaciji. Naime, na mrežnoj stranici Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje stoji da se u genitivu ne provodi glasovna promjena te da valja zadržati a: prijama. Nama je to važno i za pisanje imena lika iz Homerova književnog teksta: Prijama.

 

Infopult

Jezični savjetnik Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, https://jezicni-savjetnik.hr/ (pristupljeno: 3. svibnja 2026.)

Priložna oznaka dopuštanja

Priložnu oznaku dopuštanja učenici vrlo često imenuju na pogrešan način. Najlakše ju je upamtiti kao neku prepreku koju je dopušteno svladati. Naravno, pitanje je imamo li snage ili razloga to učiniti, pa i je li to etički ispravno.

Primjer bi mogao biti: Pjevamo unatoč nevolji. Iako smo u lošoj situaciji, odlučili smo pjevati.

Hrvatska školska gramatika Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje kao pitanje navodi: Unatoč čemu? Ravnajmo se prema njemu.

I uz toliko novaca osjećao se nesretnim. (unatoč tomu što je imao toliko novaca)

Unatoč svojoj načitanosti nije uspio odgovoriti na pitanje. (unatoč tomu što je pročitao mnogo knjiga)

Bio je nasilan bez ikakva povoda. (to je primjer povezan s etičkim aspektom, unatoč tomu što su svi bili dobri prema njemu)

Obratimo pozornost na izostanak zareza.

 

Infopult

Hrvatska školska gramatika, https://gramatika.hr/pravilo/prilozna-oznaka/78/

Čestice ili riječce

Čestice se u hrvatskome jeziku nazivaju još i riječce (to su sinonimi).  Uz najpoznatije čestice li, da, ne, neka i zar treba upamtiti, primjerice, i: bilo, evo, eto, eno, barem, god i čak.

Katkad čestice mogu biti i pa (u Školskome rječniku hrvatskoga jezika navode se primjeri povezani s nijekanjem: „Pa što onda?“) te i (u Školskome rječniku hrvatskoga jezika navode se primjeri naglašavanja: „I što ćemo?“).

Kratica je za česticu čest.

 

Infopult

Školski rječnik hrvatskoga jezika, https://rjecnik.hr/

Primorsko-goranska županija i županija primorsko-goranska

Riječ županija u nazivima učenike može zbuniti. Na primjeru Primorsko-goranske županije objasnit ćemo kako položaj navedene riječi može utjecati na to hoće li se pisati velikim ili malim početnim slovom. U potonjemu je slučaju riječ o službenome nazivu i navedena se riječ ne nalazi na prvome mjestu, stoga se piše malim početnim slovom. Malim se početnim slovom piše i u inverznome obliku: županija primorsko-goranska. Naime, tada je riječ o neslužbenome nazivu. Sličan se primjer, za drugu županiju, navodi u Rječniku velikoga i maloga početnog slova Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

 

Infopult

Blagus Bartolec, Goranka; Cvijanović, Katarina; Matas Ivanković, Ivana; Vukša Nahod, Perina (2022.) Rječnik velikoga i maloga početnog slova, Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, str. 639.