Prijam

Vrlo se često u medijima može susresti drukčije napisana riječ prijam te izvedeni oblici kao što su prijamni ispiti ili prijamni odjel. Griješi se i pri njezinoj deklinaciji. Naime, na mrežnoj stranici Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje stoji da se u genitivu ne provodi glasovna promjena te da valja zadržati a: prijama. Nama je to važno i za pisanje imena lika iz Homerova književnog teksta: Prijama.

 

Infopult

Jezični savjetnik Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, https://jezicni-savjetnik.hr/ (pristupljeno: 3. svibnja 2026.)

Priložna oznaka dopuštanja

Priložnu oznaku dopuštanja učenici vrlo često imenuju na pogrešan način. Najlakše ju je upamtiti kao neku prepreku koju je dopušteno svladati. Naravno, pitanje je imamo li snage ili razloga to učiniti, pa i je li to etički ispravno.

Primjer bi mogao biti: Pjevamo unatoč nevolji. Iako smo u lošoj situaciji, odlučili smo pjevati.

Hrvatska školska gramatika Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje kao pitanje navodi: Unatoč čemu? Ravnajmo se prema njemu.

I uz toliko novaca osjećao se nesretnim. (unatoč tomu što je imao toliko novaca)

Unatoč svojoj načitanosti nije uspio odgovoriti na pitanje. (unatoč tomu što je pročitao mnogo knjiga)

Bio je nasilan bez ikakva povoda. (to je primjer povezan s etičkim aspektom, unatoč tomu što su svi bili dobri prema njemu)

Obratimo pozornost na izostanak zareza.

 

Infopult

Hrvatska školska gramatika, https://gramatika.hr/pravilo/prilozna-oznaka/78/

Čestice ili riječce

Čestice se u hrvatskome jeziku nazivaju još i riječce (to su sinonimi).  Uz najpoznatije čestice li, da, ne, neka i zar treba upamtiti, primjerice, i: bilo, evo, eto, eno, barem, god i čak.

Katkad čestice mogu biti i pa (u Školskome rječniku hrvatskoga jezika navode se primjeri povezani s nijekanjem: „Pa što onda?“) te i (u Školskome rječniku hrvatskoga jezika navode se primjeri naglašavanja: „I što ćemo?“).

Kratica je za česticu čest.

 

Infopult

Školski rječnik hrvatskoga jezika, https://rjecnik.hr/