Sigurno se povremeno brinemo zbog škole ili privatnih problema. Naša briga pritom traži dopunu povratne zamjenice se. Dakle: Brinem se zbog zadaće, a uz to se trebam brinuti o kućnome ljubimcu.
Infopult
Jezični savjetnik Hrvatskoga
instituta za jezik i jezikoslovlje,
http://jezicni-savjetnik.hr/?page=3
Kada imenicu trebamo napisati
u kanonskome obliku, od nas se traži da je stavimo u nominativ jednine.
Izdvojit ćemo dvije imenice koje bi nas mogle zbuniti:
N jd. zaselak (u G jd. glasi:
zaseoka)
N jd. ronilac (u G jd. glasi:
ronioca).
Za glagole je kanonski oblik u
infinitivu. Također ćemo napisati nekoliko primjera:
isticati – ističem (1. l. jd.,
prezent)
istjecati – istječem (1. l.
jd., prezent)
ogrepsti – ogrebem (1. l. jd.,
prezent)
zaspati – zaspim (1. l. jd.,
prezent)
zasuti – zaspem (1. l. jd.,
prezent).
Infopult
Školski rječnik hrvatskoga
jezika, https://rjecnik.hr/
U Školskome
rječniku hrvatskoga jezika konotacija se tumači kao „dodatno, sporedno
značenje“, a denotacija „osnovno“. Riječ je o antonimima. Možemo tako
reći da je denotativno značenje riječi lisica ta da je životinja, a
konotativno da može biti lukava osoba.
Infopult
https://rjecnik.hr/
Nekoliko
je glagola posebno izdvojeno na mrežnoj stranici Instituta za hrvatski jezik i
jezikoslovlje.
Izdvojit
ćemo najprije one koji zahtijevaju dopunu u dativu:
a) Lagao
si im o ocjenama.
b) Sličio
je ocu.
c) Smeta
mi neuredan rukopis.
Sljedeći
glagol dopunjuje se akuzativom s prijedlogom na:
d) Nalikovali
su na susjede. (Pripazite: to je neizravni objekt.)
Zatim
slijedi glagol koji se dopunjuje genitivom s prijedlogom od:
e) Zavisio
je od sestre.
Veoma
sličan glagol traži dopunu u lokativu s prijedlogom:
f) Ovisio
je o meni.
Valja, dakle, biti oprezan – zavisiti i ovisiti.
Predmet
je radnje u rečenici vrlo lako utvrditi. Problem nastaje prilikom utvrđivanje
je li riječ o izravnome ili neizravnome objektu. Navest ćemo rečenice s onim
izravnim: Proučila sam gramatiku. (u akuzativu bez prijedloga)
ili Dodaj mi kruha. (u genitivu koji se može zamijeniti akuzativom:
kruh). Pripazite, dakle, javlja li se prijedlog uz akuzativ i je li
genitiv zamjenjiv akuzativom.
Infopult
http://gramatika.hr/pravilo/objekt/77/#pravilo
Sibilarizacija
je naizgled jednostavna glasovna promjena. Lako smo upamtili da k, g,
h ispred i prelaze u c, z, s. Sve bi, dakle,
bila pjesma da nema iznimaka te da su svi rječnici usklađeni. Kod mnogih
iznimaka zasigurno ne bismo pogriješili (Zagrepčanki ili baki).
Izdvojit ćemo one koji bi nam mogli predstavljati teškoće. Orijentir će nam
pritom biti Školski rječnik hrvatskoga jezika.
U
sljedećim se primjerima ne provodi sibilarizacija: bitka
– bitki (ne podudara se sa svim izvorima), duga – dugi, juha – juhi, točka –
točki, tvrtka – tvrtki, vaga – vagi, voćka – voćki.
Do
promjene dolazi u sljedećim primjerima: bajka – bajci, čitanka –
čitanci, oseka – oseci (ne podudara se sa svim izvorima), utjeha – utjesi (ne
podudara se sa svim izvorima).
Dvojna
su rješenja: čestitka – čestitki/čestitci, četvorka –
četvorki/četvorci, daska – daski/dasci, krletka – krletki/krletci, pripovijetka
– pripovijetki/pripovijetci, zagonetka – zagonetki/zagonetci.
Još je
jedno važno pravilo da se kod imena sibilarizacija ne provodi: Recite
Dubravki i Luki da su njihova imena izuzeta.
Infopult
