Slavenski genitiv

Slavenski genitiv povezan je s utvrđivanjem rečeničnih članova. Na nastavi razgovaramo o tome kako je na mjestu objekta zamjenjiv akuzativom (izravni objekt).

Već nam naziv navedenoga genitiva kazuje da se javlja u slavenskim jezicima. Prepoznajemo ga po niječnim konstrukcijama.  

Osmislit ćemo nekoliko primjera prema modelima iz literature:  

Dugo nije naručio kave. (kavu) 

Nije čuo majke. (majku) 

Ne voli zubatoga sunca. (zubato sunce) 

Ne kupuje knjiga. (knjige)

Josip Silić i Ivo Pranjković naglašavaju obilježenost takva genitiva, izuzetak je njegovo javljanje uz glagol nemati. Kao primjer možemo navesti rečenicu: Nema sestre (sestru). 

 

Infopult 

Silić, Josip; Pranjković, Ivo (2007.) Gramatika hrvatskoga jezika za gimnazije i visoka učilišta, Zagreb: Školska knjiga, str. 202. 

Brinuti se

Sigurno se povremeno brinemo zbog škole ili privatnih problema. Naša briga pritom traži dopunu povratne zamjenice se. Dakle: Brinem se zbog zadaće, a uz to se trebam brinuti o kućnome ljubimcu.

Infopult

Jezični savjetnik Hrvatskoga instituta za jezik i jezikoslovlje, http://jezicni-savjetnik.hr/?page=3

Kanonski oblik

Kada imenicu trebamo napisati u kanonskome obliku, od nas se traži da je stavimo u nominativ jednine. Izdvojit ćemo dvije imenice koje bi nas mogle zbuniti:

N jd. zaselak (u G jd. glasi: zaseoka)

N jd. ronilac (u G jd. glasi: ronioca).

Za glagole je kanonski oblik u infinitivu. Također ćemo napisati nekoliko primjera:

isticati – ističem (1. l. jd., prezent)

istjecati – istječem (1. l. jd., prezent)

ogrepsti – ogrebem (1. l. jd., prezent)

zaspati – zaspim (1. l. jd., prezent)

zasuti – zaspem (1. l. jd., prezent).

Infopult

Školski rječnik hrvatskoga jezika, https://rjecnik.hr/

Denotativno i konotativno značenje

U Školskome rječniku hrvatskoga jezika konotacija se tumači kao „dodatno, sporedno značenje“, a denotacija „osnovno“. Riječ je o antonimima. Možemo tako reći da je denotativno značenje riječi lisica ta da je životinja, a konotativno da može biti lukava osoba.

 

Infopult

https://rjecnik.hr/

Glagoli i dopune

Nekoliko je glagola posebno izdvojeno na mrežnoj stranici Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

Izdvojit ćemo najprije one koji zahtijevaju dopunu u dativu:

a) Lagao si im o ocjenama.

b) Sličio je ocu.

c) Smeta mi neuredan rukopis.

Sljedeći glagol dopunjuje se akuzativom s prijedlogom na:

d) Nalikovali su na susjede. (Pripazite: to je neizravni objekt.)

Zatim slijedi glagol koji se dopunjuje genitivom s prijedlogom od:

e) Zavisio je od sestre.

Veoma sličan glagol traži dopunu u lokativu s prijedlogom:

f) Ovisio je o meni.

Valja, dakle, biti oprezan – zavisiti i ovisiti.

Objekt

Predmet je radnje u rečenici vrlo lako utvrditi. Problem nastaje prilikom utvrđivanje je li riječ o izravnome ili neizravnome objektu. Navest ćemo rečenice s onim izravnim: Proučila sam gramatiku. (u akuzativu bez prijedloga) ili Dodaj mi kruha. (u genitivu koji se može zamijeniti akuzativom: kruh). Pripazite, dakle, javlja li se prijedlog uz akuzativ i je li genitiv zamjenjiv akuzativom.

 

Infopult

http://gramatika.hr/pravilo/objekt/77/#pravilo

Sibilarizacija

Sibilarizacija je naizgled jednostavna glasovna promjena. Lako smo upamtili da k, g, h ispred i prelaze u c, z, s. Sve bi, dakle, bila pjesma da nema iznimaka te da su svi rječnici usklađeni. Kod mnogih iznimaka zasigurno ne bismo pogriješili (Zagrepčanki ili baki). Izdvojit ćemo one koji bi nam mogli predstavljati teškoće. Orijentir će nam pritom biti Školski rječnik hrvatskoga jezika.

U sljedećim se primjerima ne provodi sibilarizacija: bitka – bitki (ne podudara se sa svim izvorima), duga – dugi, juha – juhi, točka – točki, tvrtka – tvrtki, vaga – vagi, voćka – voćki.

Do promjene dolazi u sljedećim primjerima: bajka – bajci, čitanka – čitanci, oseka – oseci (ne podudara se sa svim izvorima), utjeha – utjesi (ne podudara se sa svim izvorima).

Dvojna su rješenja: čestitka – čestitki/čestitci, četvorka – četvorki/četvorci, daska – daski/dasci, krletka – krletki/krletci, pripovijetka – pripovijetki/pripovijetci, zagonetka – zagonetki/zagonetci.

Još je jedno važno pravilo da se kod imena sibilarizacija ne provodi: Recite Dubravki i Luki da su njihova imena izuzeta.

 

Infopult

http://gramatika.hr/pravilo/sibilarizacija/9/#pravilo

https://rjecnik.hr/

Jotacija

Jotacija se odnosi na nepalatale koji prelaze u palatale (č, ć, đ, lj, nj, š, ž) kada se nađu ispred j. Ako se pritom umeće epentetsko l, govorimo o podvrsti epentezi: Ne da si grub, ti si još grublji od njega!

Prisjetimo se pravila o razlikovanju jotacije i palatalizacije. Dovoljno je glagol staviti u 3. lice množine: Peku (palatalizacija – ostalo je k) kruh i viču (jotacija – pretvorilo se u č).

Korisno je, također, razmisliti jesu li u jotaciji sudjelovali k, c ili t. Naime, k ili c + j daje č (micati – mičem), a t + j daje ć (krut – krući).

Navest ćemo nekoliko primjera jotacije: cvijet – cvijeće, radost – radošću, nizati – nižu.

 

Infopult

http://gramatika.hr/pravilo/jotacija/10/#pravilo

Palatalizacija

Zazovete li kneza ili viteza, doći će do glasovne promjene koja se naziva palatalizacijom. Dakle, z ispred e prijeći će u ž: Viteže, znaš li što je palatalizacija? Kneže, koje još glasovne promjene poznaješ?

To će se dogoditi i osjeti li se Mjesec prozvanim ili proširi li svoju svjetlost – mjesečinu. Dakle, c ispred e ili i prijeći će u č: Mjeseče, ne daš mi spavati. Ta tvoja mjesečina!

Navedeni su slučajevi nešto složeniji i možda ih niste učili u osnovnoj školi. Njima ćemo pridodati osnovno pravilo da se k, g, h ispred e ili i pretvaraju u č, ž, š.

Važno je glagole stavljati u 3. lice množine ne bi li se utvrdilo je li riječ o palatalizaciji ili jotaciji: Peku (palatalizacija – ostalo je k) kruh i viču (jotacija – pretvorilo se u č).

Infopult

http://gramatika.hr/pravilo/palatalizacija/8/#pravilo