Slavenski genitiv

Slavenski genitiv povezan je s utvrđivanjem rečeničnih članova. Na nastavi razgovaramo o tome kako je na mjestu objekta zamjenjiv akuzativom (izravni objekt).

Već nam naziv navedenoga genitiva kazuje da se javlja u slavenskim jezicima. Prepoznajemo ga po niječnim konstrukcijama.  

Osmislit ćemo nekoliko primjera prema modelima iz literature:  

Dugo nije naručio kave. (kavu) 

Nije čuo majke. (majku) 

Ne voli zubatoga sunca. (zubato sunce) 

Ne kupuje knjiga. (knjige)

Josip Silić i Ivo Pranjković naglašavaju obilježenost takva genitiva, izuzetak je njegovo javljanje uz glagol nemati. Kao primjer možemo navesti rečenicu: Nema sestre (sestru). 

 

Infopult 

Silić, Josip; Pranjković, Ivo (2007.) Gramatika hrvatskoga jezika za gimnazije i visoka učilišta, Zagreb: Školska knjiga, str. 202. 

Brinuti se

Sigurno se povremeno brinemo zbog škole ili privatnih problema. Naša briga pritom traži dopunu povratne zamjenice se. Dakle: Brinem se zbog zadaće, a uz to se trebam brinuti o kućnome ljubimcu.

Infopult

Jezični savjetnik Hrvatskoga instituta za jezik i jezikoslovlje, http://jezicni-savjetnik.hr/?page=3

Kanonski oblik

Kada imenicu trebamo napisati u kanonskome obliku, od nas se traži da je stavimo u nominativ jednine. Izdvojit ćemo dvije imenice koje bi nas mogle zbuniti:

N jd. zaselak (u G jd. glasi: zaseoka)

N jd. ronilac (u G jd. glasi: ronioca).

Za glagole je kanonski oblik u infinitivu. Također ćemo napisati nekoliko primjera:

isticati – ističem (1. l. jd., prezent)

istjecati – istječem (1. l. jd., prezent)

ogrepsti – ogrebem (1. l. jd., prezent)

zaspati – zaspim (1. l. jd., prezent)

zasuti – zaspem (1. l. jd., prezent).

Infopult

Školski rječnik hrvatskoga jezika, https://rjecnik.hr/